Kako natjerati vlast da plaćaju poreze
Ukupan dug po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada u Federaciji dostigao je 2,27 milijardi KM, podaci su Porezne uprave FBiH.
Na popisu dužnika, objavljenom 19.07.2017. godine, nalazi se čak 2.647 privrednih subjekata koji duguju više od 50 hiljada KM poreznih obaveza.
Od ukupnog iznosa duga 1,78 milijardi KM odnosi se na glavnicu, a 472,8 miliona KM na kamate.
Prvih deset neslavnih mjesta zauzele su javna preduzeća i javne ustanove koje su u većinskom državnom vlastništvu.
Na prvom mjestu su opet JP Željeznice FBiH čiji dug iznosi 205,1 milion KM. Slijedi KJKP GRAS sa 129 miliona KM duga, RMU "Kreka" sa 124 miliona KM, RMU Zenica - 111,2 miliona KM i RMU Kakanj - 77,8 miliona KM.
Iza njih su na
šestom mjestu Hidrogradnja d.d. u stečaju s dugom od 67,6 mil. KM, potom Rudnik
Breza sa 64,1 mil. KM, te Sveučilišna klinička bolnica Mostar s 58,9 mil. KM
duga. Top deset najvećih dužnika zaokružuju Željezara Zenica s dugom od 49,6
mil. KM i kladuški Agrokomerc d.d. sa 40,7 mil. KM.
Također, na ovoj listi nalazi se veliki broj bolnica i javnih ustanova kakve su fakulteti, studentski centri, čak i Služba za zapošljavanje USK-a čiji porezni dug iznosi 29,1 milion KM.
Visoke dugove imaju Opća bolnica Konjic 13,5 mil. KM, Županijska bolnica Dr. Fra MIhovil Sučić Livno 6,8 mil. KM, Kantonalna bolnica DR Safet Mujić Mostar 6,0 mil. KM, itd. Farmacuetski fakultet Sarajevo ima ukupan dug od 7,5 mil. KM, Studentski centar Sarajevo 6,3 mil. KM, itd.
Od javnih televizija, najviše duguje RTV FBiH koja je na 29. mjestu popisa sa 9,3 miliona KM poreznog duga.
Poreze i druge obaveze ne plaćaju čak ni ministarstva, pa se tako na 35. mjestu liste nalazi Ministarstvo unutrašnjih poslova ŽZH Ljubuški sa 7,6 miliona KM duga.
Prema podacim Porezne uprave FBiH, oko 50 posto duga se odnosi na dug javnih preduzeća i ustanova, odnosno od preduzeća čiji su vlasnici i osnivači Federacija BiH i kantoni. Samo prvih deset preduzeća sa spiska duguju više od 40 posto ukupunog duga, a riječ je o javnim preduzećima ili javnim ustanovama.
Izuzev javnih, većina firmi sa spiska su nekadašnje dobrostojeće firme koje su zbog loše privatizacije otišle u stečaj, dok je mali broj privatnih preduzeća.
Apsurno je da su javna preduzeća od građana naplatila poreze, ali umjesto da te novce proslijede u budžet oni su ih potrošili u druge svrhe. Nefer odnos države koja štiti svoje poslodavce je očit. Umjesto da Vlada efikasno rješi problem naplate duga, država se zadužuje kod MMF-a i povećava druga poreska opterećenja realnom sektoru.
Kompletnu listu poreskih dužnika možete preuzeti OVDJE.
