Sastanak članica UPFBiH iz sektora trgovine sa direktoricom Federalne uprave za inspekcijske poslove

Sastanak članica UPFBiH iz sektora trgovine sa direktoricom Federalne uprave za inspekcijske poslove održan je 10. februara 2025. godine na inicijativu Udruženja poslodavaca u FBiH, s ciljem jačanja zaštite potrošača i standarda građana Federacije BiH.

Na sastanku su pokrenuta ključna pitanja u vezi s borbom protiv sive ekonomije, kao i usklađivanjem poslovanja s propisima, uz naglasak na saradnju između inspekcijskih organa i privrednog sektora. Razgovarano je o izazovima s kojima se suočavaju kompanije koje uredno posluju, ali i o potrebi definiranja budućih zakonskih rješenja kako bi se osigurali jednaki uslovi za sve privredne subjekte.

Direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović istakla je kako će se u narednom periodu nastaviti kontrole te će težište rada biti usmjereno na zaštiti potrošača.

Sastanak je prije svega imao preventivni karakter, ali i svrhu artikulisanja budućeg djelovanja u kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja, posebno kada je riječ o poskupljenjima cijena.

"Ja kažem namjerno 'takozvana' poskupljenja iz razloga jer iza toga ima čitav slijed događaja, pri čemu jedna cijena nije korigovana, a nema apsolutno nekakvo opravdanje" istakao je predsjednik Uprave Konzuma i Mercatora Nihad Imširović.

Udruženje poslodavaca i privrednici podržavaju rad Federalne i kantonalnih uprava za inspekcijske poslove, ali naglašavaju potrebu za jasnijim definisanjem prioriteta u postupanju.

Poseban fokus stavljen je na suzbijanje sive ekonomije i osiguravanje jednakih uslova za sve privredne subjekte.

"Nažalost, kompanije koje uredno posluju, poštuju zakonsku regulativu, često su u osjećaju da se i pritisak, a i inspekcijski nadzori realizuju na onim koji manje-više poštuju svoje obaveze prema društvu i krajnjem potrošaču" istakao je Imširović.

Dogovoreno je da će Udruženje poslodavaca aktivno učestvovati u kreiranju budućih zakonskih rješenja kako bi se osigurala što bolja regulativa u skladu s potrebama tržišta. Također, dogovoreno je uvođenje kvartalnih sastanaka, koji će omogućiti redovnu razmjenu iskustava između inspekcijskih organa i privrednog sektora s ciljem pronalaska najboljih mogućih rješenja.

"Pozicija Udruženja poslodavaca danas jeste bila takva da osjećaju pretjerani pritisak inspekcijskih organa, sa strane Federalne uprave za inspekcijske poslove su dobile uvjerenja da takve intencije nema i da mi na svojoj strani poduzimamo određene aktivnosti na harmoniziranju postupanja svih inspekcijskih organa u FBiH, a pri tome mislimo kako na Federalnu, tako i na Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcijske organe. Mi smo danas razgovarali i o konkretnim primjedbama koje imamo na poslovanje članica udruženja poslodavaca u FBiH. Glavni federalni inspektor za hranu i glavni federalni tržišni inspektor su objasnili koje su to najčešće nepravilnosti sa kojima se susreću i sa druge strane dobili uvjerenja da će se postići nivo usklađenosti poslovanja sa propisima. Kada je u pitanju borba protiv sive ekonomije, dogovorili smo zajedničke aktivnosti, te smo tražili pomoć od Udruženja poslodavaca da se borimo protiv ove pošasti" rekla je Prvulović.

Imširović je naglasio potrebu za podizanjem svijesti potrošača o ekonomskim terminima i tržišnim procesima.

"Ja kad god imam priliku pozovem sve nas da maksimalno poradimo na edukaciji krajnjih potrošača. Moramo znati razliku između marže i profitne stope, jer se u posljednje vrijeme puno manipulisalo s njima, a apsolutno nemaju nikakve veze jedna sa drugom" istakao je.

Poseban akcenat stavljen je na strukturu troškova i izazove s kojima se suočavaju privrednici u BiH.

"Ja dolazim iz kompanije koja ima operacije na prostorima skoro cijele bivše Jugoslavije – Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina – i odgovorno tvrdim da su trgovačke marže ubjedljivo najniže u BiH. Govorim o zemljama okruženja, ne govorim o Evropi" rekao je Imširović, naglašavajući da je tržište BiH izrazito zavisno od uvoza, što direktno utječe na cijene proizvoda.

"Mi smo jedno malo tržište koje je preovisno o uvozu, skoro da nemamo domaće proizvodnje. U nekim branšama apsolutno nikako, 100% uvoz. Samim tim što smo malo tržište, prije svega ne ostvarujemo volumene kao neka druga tržišta, naravno da odmah imamo veću nabavnu cijenu" pojasnio je. Osim toga, dodao je da je BiH tržište distributera, gdje proizvodi prolaze kroz više posrednika, čime se dodatno povećavaju troškovi.

"Kad uključite u sve to zavisne troškove nabave, počev od transporta, carine, akcize, tek onda dođete u BiH. A onda u BiH, počevši od parafiskalnih nameta, koji ne postoje nigdje u Europi, barem ne u toliko obimu i iznosu, od svih ostalih troškova poslovanja... logično je da uz sve te troškove sa kojima se mi susrećemo u BiH moramo ostvarivati neku maržu, koja, ponavljam, je opet niža nego marže u okruženju", zaključio je Imširović.

Učesnici sastanka složili su se da je nužno sistemski pristupiti rješavanju ovih problema, uz kontinuiranu saradnju između privrednog sektora i nadležnih institucija, kao i redovne kvartalne sastanke koji će omogućiti efikasniju razmjenu informacija i donošenje konkretnih mjera.

Ovisno o vrsti robe, jasno je da pojedini proizvodi ne mogu pojeftiniti zbog same strukture troškova i lanca snabdijevanja.

"Poredi se cijena Milke, Nutelle... Nema logike da u BiH cijena bude niža – apsolutno tu ne zadovoljavamo ništa od ovoga, niti se ti lanci mogu skratiti", naglasio je Imširović.

Međutim, istakao je da postoji prostor za poboljšanje kada je riječ o domaćoj proizvodnji.

"Ono gdje možemo zadovoljiti jeste sigurno sve ono što možemo proizvesti u BiH, krenuvši od hljeba gdje je 90% kalkulacije pšenica, poticaj države, podrška domaćim proizvođačima, gdje će oni postati konkurentni" kaže Imširović.

Ključ je u jačanju domaće proizvodnje kroz poticaje države i zajednički angažman proizvođača, distributera i trgovaca.

"Nažalost, trenutno nisu konkurentni, samim tim ne mogu postići ni cijenu koja se pojavljuje na uvoznim ili većim tržištima. Mislim da je to jedan projekat oko kojeg se trebamo svi angažovati – prije svega država, zatim proizvođači, distributeri i trgovci – kako bi naši potrošači barem donekle bili zadovoljniji nego što su sada" zaključuje.