Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH i uz podršku Udruženja poslodavaca Federacije BiH tokom 2024. godine sprovelo je istraživanje nadzora i zaštite zdravlja zaposlenika u Federaciji BiH s fokusom na bolesti ovisnosti, a 2. 7. 2024. u Zavodu su prezentirani najznačajniji rezultati istraživanja.
Istraživanjem su obuhvaćene 104 ustanove različitih djelatnosti, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne zaštite, organi uprave, NVO i udruženja, obrazovne institucije, te kompanije iz djelatnosti industrije, građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva.
Direktor Udruženja poslodavaca u FBiH Mario Nenadić istakao je da Udruženje okuplja oko 23.000 privrednih subjekata i obrta iz FBiH te da je društveno odgovorno, a time i zainteresovano da skupa sa nadležnim institucijama i organizacijama unapređuje uslove rada radnika i uslove poslovanja u FBiH i čitavoj BiH, pa tako i na planu prevencije ovisnosti na radnom mjestu i društvu u cjelini.
Izvršni direktor NARKO-NE-a Amir Hasanović istakao je koliko je važno senzibilizirati poslodavce o važnosti ulaganja resursa u zaštitu zdravlje zaposlenika, a pozitivno je to što je više od 80 posto poslodavaca obuhvaćenim istraživanjem izjavilo da ima interes za daljnje sudjelovanje u programima prevencije u radnom okruženju i edukaciji zaposlenih.
Radno mjesto predstavlja važan resurs za prevenciju i nadzor faktora rizika i zaštitu zdravlja zaposlenih. Pomoćnica direktora za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Ramić Čatak kazala je da zemlje koje ulažu u promociju zdravlja radno aktivne populacije imaju velike koristi za prevenciju bolesti, od unapređenja zdravlja zaposlenih, bolje produktivnosti same ustanove, kompanije i organizacije. Korist imaju i poslodavci, ali i čitava zajednica.
Stručna saradnica za programe prevencije u radnom okruženju u NARKO-NE-u Ileana Šnur-Muratagić spomenula je da su stres na poslu, porodični problemi, ali i loša ekonomska situacija samo neki od razloga koji dovode do rizičnih ponašanja ili konzumiranja pojedinih psihoaktivnih supstanci na poslu, a o kojima se ne govori. Uvođenjem preventivnih programa na radnim mjestima nije cilj diskriminacija zaposlenih, nego njihova zaštita, istakla je Šnur-Muratagić.
Rezultati ovog istraživanja, ujedno i jedinog istraživanja u BiH koji targetira radno okruženje i zaposlene, dobra su osnova za analizu aktuelne situacije u pogledu nadzora nad bolestima ovisnosti zaposlenika kao i argument za definisanje prioriteta u planiranju i realizaciji budućih intervencija poboljšanja uslova rada i smanjenja potencijalnih bolesti ovisnosti zaposlenih.
Cijelo istraživanje dostupno je na
linku.