Održana godišnja press konferencija UPFBiH

Predstavnici Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine održali su 23. decembra 2025. godine završnu godišnju press konferenciju na kojoj je predstavljena analiza poslovne godine na izmaku, s posebnim fokusom na efekte odluke o minimalnoj plaći, stanje u realnom sektoru te prioriteti za 2026. godinu.

Predsjednik UPFBiH Nihad Imširović istakao je da je 2025. godina u velikoj mjeri bila obilježena Odlukom o iznosu najniže plaće, donesenom krajem prethodne godine, kao i novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini. Naglasio je da je naglo povećanje minimalne plaće dovelo do značajnog pritiska na poslodavce, posebno mikro i mala preduzeća u niskoprofitabilnim djelatnostima, što je rezultiralo otkazima i smanjenjem poduzetničke baze.

„Državno administriranje minimalne plaće, bez obzira na dobre namjere, uvijek se svodi na dodatno opterećenje onih koji stvaraju, uz istovremeno poticanje neefikasnosti i pogrešne signale tržištu rada. Ima jedna anegdota, a to je da je minimalna plata popularan politički analgetik za smirivanje javnosti, ali s nesagledivim nuspojavama po ekonomiju. Rast plate može biti održiv rastom konkurentnosti. Sve ostalo je iluzija koja će nas mnogo koštati. Ako se nastavi rast plata veći od rasta produktivnosti, suočit ćemo se s rastom inflacije i gubitkom profitabilnosti. To ne bi pogodilo samo izvozne firme, već i sve ostale firme", kazao je Imširović.

Napomenuo je da je bh. tržište malo tržište te da je ekonomija obima, odnosno, povećanje obima proizvodnje uz smanjenje prosječnih troškova po jedinici proizvoda na niskom nivou. Osim toga produktivnost je značajno manja od produktivnosti u državama Europske unije, a kao posljedice toga je istakao nisku konkurentnost i više cijene nego u dobrom dijelu EU. 

Kako bi se ublažile negativne posljedice Odluke o minimalnoj plaći za 2025. godinu, poslodavci su kroz Ekonomsko-socijalno vijeće inicirali donošenje tri uredbe – o refundaciji i sufinansiranju doprinosa, o mjerama finansijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima te o neoporezivoj finansijskoj pomoći radnicima. 

"Uredbe su i danas na snazi i njihovo donošenje rezultiralo je intervencijama u budžetu kojom prilikom je za potrebe ublažavanja posljedica Odluke intervenirano sa približno 100 miliona KM upućenih olakšanom poslovanju privrednih društava" naveo je Imširović.

Govoreći o sektoru trgovine, Imširović je podsjetio da je novi Zakon o unutrašnjoj trgovini otvorio niz pitanja, a posebno kontroverze izazvala je zabrana rada nedjeljom. 

"Struka i šira javnost ni danas nemaju ni približnu saglasnost oko ovog rješenja i posljedica koje je u praksi izazvalo. Iako su usaglašavani i najavljivani, još uvijek nisu usvojeni Zakoni o zaštiti potrošača, kontroli cijeni i e-trgovina. Potrebno je više zajednički raditi na usaglašavanju pitanja marži, njihovom ograničenju i funkcionisanju, kao i na pitanjima projekta "Zaključane cijene", rada inspekcije i drugo" rekao je Imširović.

Pozitivnim iskorakom ocijenjeno je smanjenje doprinosa za 5,5 posto kroz izmjene Zakona o doprinosima, dok se od Zakona o fiskalizaciji transakcija, čije se usvajanje očekuje krajem decembra, očekuje nastavak fiskalnih reformi i dodatno rasterećenje privrede.

UPFBiH je dalo punu podršku usvajanju Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, kao i Zakona o zapošljavanju stranaca, naglašavajući da su brojne preporuke poslodavaca uvrštene u tekstove zakona. S druge strane, izraženo je nezadovoljstvo zbog izostanka izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, posebno u dijelu koji se odnosi na finansiranje bolovanja na teret poslodavaca.

Član Upravnog odbora UPFBiH Edin Emšo upozorio je na rast cijena električne energije za privredu i najavu novih poskupljenja, što dodatno ugrožava konkurentnost domaćih kompanija. Posebno je istaknut rizik od uvođenja CBAM poreza EU, koji bi od 2026. godine mogao značajno povećati troškove bh. izvoznika.

"Nismo pretjerano sretni kako teče proces digitalizacije. Moguće je da ćemo završiti na sivoj listi Komiteta eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranje (Moneyvala), što će utjecati na poslovanje. Nismo zadovoljni ni školstvom. Krivični zakon je potrebno usaglasiti s krivičnim zakonom EU jer se vlasnici kompanija trenutno terete za ostvarivanje koristi od kompanijinih sredstava, a vlasnici su kompanija. To arhaično zakonodavstvo je bilo primjenjivo kada su firme bile u društvenom vlasništvu", istakao je Emšo.

Emšo je podsjetio i na pomake u oblasti oporezivanja, uključujući sudsku praksu kojom se isključuje oporezivanje dohotka pri prodaji udjela u vlastitoj kompaniji, te izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, čime je omogućeno zaključivanje sporazuma o povratu PDV-a sa drugim državama.

Kada je riječ o tržištu rada, istaknuto je da BiH i dalje zaostaje u politici zapošljavanja stranaca, uprkos nedostatku domaće radne snage, te da su povećane kvote za zapošljavanje stranih radnika i dalje nedovoljne u odnosu na potrebe privrede.

Na kraju, poslodavci su naglasili da je najvažniji zadatak za naredni period usvajanje postignutog dogovora o minimalnoj plaći za 2026. godinu kroz sistemski socijalni dijalog.

Imširović je poručio da su poslodavci svjesni da planirani iznos minimalne plaće za 2026. nije dovoljan i da radnici očekuju više.

"Socijalni partneri su o ovim pitanjima otvoreno razgovarali i svi su svjesni da do povećanje plaće i standarda ne može doći samo kroz davanja realnog sektora nego je potrebno nastaviti fiskalne reforme, značajno smanjiti sivo tržište i sive tokove novca, unaprijediti produktivnost, uskladiti obaveze prema javnom i socijalnom sektoru kako se ne bi ugrozila stabilnost poslovanja u realnom sektoru, a time i kompletan spomenuti lanac doveo u pitanje" rekao je Imširović.

Član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Adnan Smailbegović smatra nužnim reindustrijalizirati Bosnu i Hercegovinu.

"Da bi podigli ekonomiju i standard građana, moramo se fokusirati na pojedine privredne grane. Bosna i Hercegovina je uvijek bila i vjerovatno će ostati industrijska zemlja - nije živjela ni od turizma, ni od poljoprivrede. Udruženje je prije mjesec dana imalo konferenciju o reindustrijalizaciji Bosne i Hercegovine. Cijenimo da se moramo fokusirati na vraćanje industrije na kolosijek od prije rata. Reindustrijalizacijom će se postići to da se s najmanje novca dobiju najveći efekti. Udruženje poslodavaca će predložiti mjere za reindustrijalizaciju" kazao je Smailbegović.

Iz UPFBiH poruke su usmjerene ka jačanju socijalnog dijaloga, stručnim pretpostavkama za unapređenje politika i propisa baziranih na objektivnom stanju i specifičnostima u kojima BiH jeste. 

Udruženje je pozvalo i poslodavce ali i druge socijalne partnere na unapređenje međusobne saradnje po spomenutim pitanjima, a naročito se tokom konferencije čula riječ produktivnost kao osnov napretka svih ekonomija pa tako i ove naše bosanskohercegovačke.