Mediji i civilno društvo trebaju jedinstvenu strategiju razvoja i promocije medijske pismenosti

Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini imaju ograničena znanja i kapacitete za zagovaranje i promociju medijske pismenosti, kao i za edukaciju građana o tome kako prepoznati manipulaciju informacijama, političku cenzuru i lažne vijesti. Rezultat je ovo istraživanja provedenog o temi  nivoa medijske pismenosti i kapaciteta civilnog društva u zagovaranju medijskih sloboda u BiH koje je predstavljeno 04. decembra u Sarajevu putem Zoom platforme i uz sudjelovanje 28 aktivista civilnog društva, novinara i predstavnika medijskih i međunarodnih organizacija. Ispred UPFBiH, predstavljanju rezutata prisustvovala je Vedrana Živković.

Glavni istraživač Borislav Vukojević, rekao je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno ukupno 48 organizacija iz cijele BiH koje se primarno bave građanskim aktivizmom, demokratijom i ljudskim pravima, te društvenim pitanjima. Više od pola zaposlenih u NVO prošli su kroz obuke medijske pismenosti, što je ohrabrujući rezultat, navodi Vukojević.

– Na pitanje šta smatraju da je najveća prepreka za unapređenje medijske pismenosti unutar organizacije, najčešći odgovor bio je nedostatak vremena i nedostatak novčanih sredstava. Kada je u pitanju ohrabrivanje zaposlenih da upotrebljavaju digitalne tehologije, više od 93 posto organizacija ohrabruje svoje zaposlene u tom pogledu. Također, iz ugla samih organizacija, dvije trećine njihovih zaposlenih treba imati dodatne obuke iz medijske pismenosti, a samo 16,7 posto njih nisu adekvatno obučeni – rekao je Vukojević.

Zaposleni u NVO najčešće prate web portale, a na drugom mjestu je televizija. Većina ih smatra da se lažne vijesti najčešće sakrivaju manipulisanjem izvora i sakrivanjem identiteta, a više od 95 posto ispitanika smatra da je moguće otkriti cenzuru i autocenzuru u medijima koje prate. Više od 77 posto ispitanika smatra da je politička propaganda prisutna u tim medijima.

Učesnici diskusije zaključili su kako je neophodno kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti u svim segmentima društva, kao i razvoja kapaciteta organizacija civilnog društva u tom pogledu.