Direktor UPFBiH učestvovao na EESC Forumu o proširenju EU

Sljedeća Komisija mora biti Komisija za proširenje. Nije pitanje da li povećati ili ne, već kako to učiniti kako treba. To je bio fokus Foruma na visokom nivou o proširenju koji je održao Europski ekonomski i socijalni komitet (EESC) 24.10.2024. godine, a kojem je prisustvovao i direktor Udruženja poslodavaca u FBiH Mario Nenadić.

Više od 140 predstavnika civilnog društva iz zemalja kandidata za proširenje okupilo se po prvi put ikada. Glavna poenta učesnika bila je jasna: civilno društvo i socijalni partneri, koji se često zanemaruju u procesu pridruživanja, moraju dobiti centralnu ulogu u procesu proširenja EU.

Inicijativa za članstvo u kandidatima za proširenje (ECM), koja omogućava civilnom društvu u zemljama kandidatima da doprinese radu EESC-a, pokazuje kako aktivno učešće civilnog društva iz zemalja kandidata jača proces proširenja. Do sada su ECM dali doprinos u 12 mišljenja EESC o temama koje se odnose na proširenje, kao što su kohezivna politika EU, jedinstveno tržište, održivost poljoprivredno-prehrambenog sektora i nedostatak vještina.

"Ovdje se ne radi samo o proširenju EU-a – radi se o pripremi budućih država članica da aktivno sudjeluju u oblikovanju Unije, osiguravajući da su u potpunosti opremljene za suočavanje s izazovima koji su pred njima. Kroz saradnju sa civilnim društvom, udruženjima poslodavaca i sindikatima, stvaramo neophodnu osnovu za inkluzivniju i jaču Europu. Zajedno jačamo vrijednosti i demokratske principe koji će nas povezivati ​​kao jedno, rješavajući zajedničke izazove i iskorištavajući zajedničke prilike" istakao je predsjednik EESC-a Oliver Röpke.

Za predstavnike poslodavaca iz FBiH bilo je više nego korisno upoznati se sa velikim iskorakom koji rade europski socijalni partneri na promociji socijalne inkluzije, smanjenju razlika, uvažavanju interesa svih grupa u rješavanju radno-pravnog i socijalnog zakonodavstva, razvoja institucionalnih kapaciteta i načinima na koji to radi moderna Europa.

Vrlo korisne prezentacije kroz održane panele dali su predstavnici kako zemalja članica, tako i zemalja koji su trenutno u pristupnim procesima, uvažavajući različite faze u kojima se neke zemlje nalaze.

Komitet posebno naglašava važnost da države preuzmu vodstvo u ekonomsko-socijalnom dijalogu i socijalnom partnerstvu. Za BiH je posebno važno upoznati se sa modelima liberalizacije tržišta rada i ulaskom na otvoreno tržište EU cijela Europa susreće se sa radnim migracijama, donose zakone o sezonskom radu, ulažu ogromne napore u strukovne škole prateći demografske izazove starenja stanovništva i druge promjene. Sloboda kretanja radnika je naglašena kao ključna za jačanje kapaciteta i ključ je u socijalnoj i tržišnoj konkurenciji zašto su neophodni snažni socijalni partneri na svim poljima od obrazovanja, rada, socijalne zaštite i drugo. Ključ je u konvergenciji i usklađivanju nacionalnih zakonodavstva zemalja pristupnica EU konvencijama, procesima i standardima uz ključno poštivanje digitalizacije i optimiziranja javne uprave, slobode kretanja radnika i drugo.

U kreiranje politika neophodno je uvijek uključiti udruženja civilnog društva, a posebno je naglašena važnost kolektivnog pregovaranja poslodavaca i radnika i institucionalne odnosno sistemske podrške vlasti kroz kreiranje politika i procesa. Ratificiranje konvencija i reforme radnog zakonodavstva ključni su prioriteti i taj komitet očekuje da će novi saziv Europske komisije dodatno unaprijediti i naglasiti važnost tripartitnog socijalnog dijaloga pri tome jasno naglašavajući da će Europa sve zemlje u EU integracijama maksimalno pomoći ali isto tako da nikoga neće čekati da urade utvrđeni minimum ili više, to je uvjet uvjeta, a sve ostalo cijenit će se kroz iskorak koji rade pojedine zemlje aplikanti.

Tokom zasjedanje predstavljene su dobre prakse zemalja koje su prošle i upravo prolaze integracijske procese i pozvani su sei učesnici ovog foruma da prate najbolje prakse i da iste slijede. Također su predstavljene vrlo otvoreno i loše prakse. neki od učesnika naglasili su kako Europa trenutno ima ekonomsku ali još uvijek ne i socijalnu uniju. Velike su razlike među akterima članicama, odnosno pripadnicima ekonomsko-socijalnog dijaloga i svi učesnici Foruma su pozvani da što prije uspostave bolje ekonomsko-socijalne kvorume te da prate najbolje europske prakse što je dobar model za povlačenje raspoloživih europskih fondova i unapređenje nacionalnih politika svih zemalja proširenja.